Porezne reforme i freelanceri
Prvi rezultati istraživanja stavova autora o prijedlogu porezne reforme
Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca je 21. studenog 2016. počelo provoditi anonimno online istraživanje sa svrhom prikupljanja mišljenja nezavisnih profesionalaca koji posluju putem autorskih ugovora o mogućim učincima porezne reforme na njihovo poslovanje.
Osim mišljenja o prijedlozima porezne reforme koji se odnose na ovu kategoriju nezavisnih profesionalaca, anketa daje i odgovore o njihovom mirovinskom i zdravstvenom osiguranju i/ili nekoj drugoj vrsti osiguranja ili životne štednje, poziciji intelektualno kreativnih poslova na HR tržištu, sigurnosti naplate putem autorskog ugovora i razini informiranosti ispitanika o poreznoj reformi.
je u svega 24 sata sudjelovalo 505 ispitanika/ca čija je prosječna starosna dob 40 godina (najmlađi 18, a najstariji 80 godina). 277 (55%) su članovi/članice strukovnih organizacija koje im omogućuju poreznu olakšicu na autorski ugovor, 157 (31%) su članovi/članice HDNP.
Za 327 osoba (65%), rad putem autorskih ugovora je jedini izvor prihoda. Za zdravstveno osiguranje trenutno uplaćuje 280 (45%), za mirovinsko 174 (34%), a za neku vrstu životne štednje ili osiguranja 166 (33%) od ukupno 505 ispitanika/ca.
360 (77%) ispitanika/ca je mišljenja da su cijene intelektualno kreativnog tržišta u Hrvatskoj niske i relativno niske, 99 (20%) da su umjerene, dok svega 14 (3%) njih smatraju da su relativno visoke, a niti jedan ispitanik/ca ne misli da su visoke.
Što se naplate tiče, 197 (39%) ispitanik/ca smatra ju nesigurnom i relativno nesigurnom, 171 (34%) dobrom (ocjena 3 na skali od 1 – 5), a 137 (27%) sigurnom.
Komentari
Ogromna većina komentara o mogućim učincima porezne reforme na nezavisne profesionalce koji posluju putem autorskih ugovora odražava njihovu nesigurnost i strah za budućnost svog poslovanja, posebice onih kojima rad preko autorskih ugovora nije drugi dohodak već jedini dohodak. Dok neki reformu smatraju “izravnim udarom” na njih i njihov rad i stvaralaštvo, drugima je potrebna pomoć u razumijevanju situacije, jer se “ionako loše snalaze s brojkama”. A neki vjeruju da će ih nove mjere natjerati da presele svoju kreativnost negdje drugdje.
“Porezna reforma će me požuriti u odluci da se katapultiram iz ove sirote napaćene države na respiratoru koju kreativci s velikim srcima jedini drže na životu.”
“Budući da je teško očekivati da će moji klijenti pristati na povećanje honorara kojim bi se pokrili doprinosi, a ja takvo opterećenje neću moći podnijeti s obzirom na ionako mizerne prevoditeljske honorare, više mi se neće isplatiti raditi. K tomu, više neću moći ništa odvojiti za privatnu štednju za mirovinu. S druge strane, od uplata za mirovinsko neću imati nikakve koristi jer mi je gotovo 50 godina i neću uspjeti prikupiti potrebnih minimalnih 15 godina staža da bih dobila ikakvu mirovinu.”
“Drugim riječima, neće mi preostati drugo nego da odselim iz Hrvatske. Čini se da stručnjaci mojeg profila nisu oni koje g. Marić (navodno) želi zadržati u Hrvatskoj!”
Dobar dio komentara se može podvesti pod ovaj kratki odgovor jednog ispitanika/ce:
“Značajno će mi se umanjiti primanja i time mi ugroziti egzistenciju.”
Očiti je strah da će zarade postati još neizvjesnije, obzirom da će reforma obeshrabriti i poslodavce. Evo nekoliko izjava o tome:
“Bojim se da će predložena reforma dodatno obeshrabriti poslodavce od potpisivanja ugovora, te da će biti puno vise muljanja (u smislu isplaćivanja honorara preko studenata koji su kao odradili posao, a koje će se plaćati preko student servisa i slično). Također mislim da će se ionako bijedni honorari još smanjiti, jer poslodavci neće željeti povećavati bruto, tako da će naši honorari biti niži, a zarada još neizvjesnija.”
“Nije da me se ne traži, ljudi naprosto ne mogu platiti. Raspad sistema će slijediti umjesto da se uvede progresivni porez i da se stimuliraju ljudi koji ulazu u kulturi kao i oni koji djeluju u kulturi kao samostalni umjetnici da mogu vise toga otpisati kao svoje troškove poslovanja. Neka se ugledaju na to kako to rade puno razvijenije zemlje. Sramota za Hrvatsku i hrvatsku kulturu. Stimulacije umjetnika su ionako, kao i sva ulaganja u hrvatsku kulturu, ispod svakog minimuma. A sada i ovo.”
“Reforma će uništiti sve kvalitetne freelancere koji nisu medijski etablirani jer živimo u snobovskom društvu. Mislim da ovo znači smrt kreativnog potencijala.”
“Zarađivat ću manje nego što zarađujem sada, a i sada već zarađujem malo. Strah me kako će se moji sadašnji poslodavci ponašati nakon reforme, možda i ukinu ‘honorarce’.“
“Nadam se da će ministar dobro razmisliti prije nego što dodatno zagorča ionako već težak život tisuća autora. Penziji se u svojoj profesiji ne nadam.”
“Trenutni klijenti, većinom umjetničke organizacije, dakle neprofitne pravne osobe koje djeluju na nezavisnoj sceni, moći će mi uplatiti jednak bruto iznos kao i dosad jer se njima ne povećavaju prihodi. Dakle, moj neto prihod se neminovno smanjuje.”
Na kraju, dobar dio izjava odražava negodovanje zbog novih mjera, posebice zbog značaja kulturno stvaralačkog rada i njegovog doprinosa kulturnom identitetu zemlje.
“Smatram prijedlog porezne reforme izrazito pogubnim za autorski rad. Moj rad će ili poskupiti za poslodavca ili će meni donijeti manju zaradu, a nemam prostora snižavati netto cijenu, jednostavno mi se ovaj intelektualno zahtjevan posao neće isplatiti raditi. “
“Autorski rad s razlogom je u posebnoj kategoriji, jer pridonosi kulturnom identitetu zemlje i tako treba i ostati.”
Nadalje, čak 459 (91%) njih vjeruje da predložena porezna reforma može ili da će potaknuti autore na “rad na crno”.
“Odrazit će se negativno jer mi reforma izravno narušava ne samo primanja nego i logistiku poslovanja; moram razmišljati o dodatnim načinima zarade i kako da zaobiđem buduće autorske ugovore. Tako državi neće ići ništa.”
Ovo su samo neke od izjava koje ćemo grupirati i objaviti po završetku ankete.
Bitno je reći i da rezultati pokazuju osrednju razinu informiranost o prijedlozima porezne reforme (prosječna ocjena 2.7 na ljestvici od 0 – 5). Svega njih 51 od 505 (10%) smatra da je odlično informirano o reformi, dok je 40 (8%) potpuno neinformirano, 63 (12%) vrlo slabo informirano, 89 (18%) slabo informirano, 152 (30%) dobro informirano, a 110 (22) vrlo dobro informirano o prijedlozima reforme. To nije začuđujuće, jer nije bilo javne rasprave kao niti dovoljno vremena da se informacija distribuira, pojasni i raspravi.
Zaključno istraživanju HDNP predsjednik Matija Raos izjavio je:
“Jedan od ključnih problema postojećeg poreznog sustava je da ne razlikuje nezavisne profesionalce koji putem drugog dohotka osiguravaju jedini izvor zarade od onih kojima je on uistinu drugi dohodak tj. dodatna zarada. Nametom plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja pri poslovanju putem autorskog ugovora reforma će pogoditi one koji su već i sada suočeni s teškim osiguravanjem sredstava za vlastitu egzistenciju. Bez temeljitog ispitivanja potencijalnih učinaka i neželjenih posljedica te otvaranja diskusije sa svim dionicima koje dotiče reforma, ne mogu se ili se ne bi trebalo donositi izmjene koje mogu ozbiljno naštetiti i pojedincima, i kulturno-kreativnoj industriji, ali i kulturi nacije u cijelosti. Nije teško zaključiti da će predložena reforma primorati mnoge kategorije autora na poslovanje na crno, čime će umjesto osiguravanja socijalne zaštite biti još više nezaštićeni uz već neadekvatne metode zaštite od nenaplate ili kasne naplate honorara. U obzir treba uzeti i činjenicu da se autori svakodnevno bore s nesenzibiliziranim, neinformiranim i često neprofesionalnim okruženjem koje malo cijeni, razumije i plaća kreativno intelektualne proizvode. Nadalje, oni koji ne ostvaruju porezne olakšice članstvom u strukovnoj organizaciji (a mnoge suvremene i inovativne profesije ih nemaju) će i dalje biti u najgorem položaju. Dodatno, kako mnogi mladi autori djeluju u suvremenim i inovativnim profesijama, reforma predstavlja udarac na zapošljivost mladih kojima je do sada autorski ugovor bio jedini način da rade u praksi i tako dođu do realnih tržišnih iskustava bitnih za daljnji profesionalni razvoj, reference i zapošljavanje.”
“Trebamo se ozbiljno upitati koje su vrijednosti koje ova porezna reforma predstavlja i kako će izgledati hrvatsko društvo i kultura sutrašnjice.”
Fotografija: Arhiva HDNP